Europske banke i tvrtke uništavaju planet uz zeleno svjetlo EU

Najmanje 738 financijskih institucija diljem svijeta, uključujući neke najveće europske, ulažu u ugljen i najveće svjetske zagađivače, pri čemu im upravo pravila EU omogućavaju ovaj "greenwashing".

”Greenwashing” – termin za kojeg na hrvatskome još nemamo dobar prijevod je koncept koji označava širenje varljivih informacija kojima se skrivaju zloupotrebe okoliša i klimatskih pravila, a s ciljem da se počinitelji u javnosti prikažu kao pozitivni likovi. Tako je spomenutih 738 financijskih institucija uložilo značajna sredstva u tvrtke s intenzivnim emisijama ugljika, a koje se reklamiraju kao usklađene s Pariškim sporazumom i Europskim klimatskim odredbama.

Preko lažnih ekoloških fondova u Europi, banke ulažu u neke od najvećih svjetskih emitera štetnih zagađivača. To je ono što pogoni klimatsku krizu; ove tvrtke, odgovorne su za više od polovice globalnih emisija stakleničkih plinova. I još uvijek nisu stale sa ovim praksama. Dapače, na novinarske upite, pišu mediji koji su istražili ove poveznice, odgovaraju da je njihovo poslovanje u skladu s pravilima EU.

Porezne oaze

Većina tih institucija ima sjedište u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji, kao i u Ujedinjenom Kraljevstvu, SAD-u i Hong Kongu. Mnogi od tih fondova registrirani su u poreznim oazama poput Luksemburga i Irske, u kojima se nalazi 61 posto zelenog financijskog tržišta EU, odnosno oko 53 milijarde dolara, navodi Voxeurop.

Sektor nafte i plina najpopularniji je među tim samooznačenim zelenim fondovima, s uloženih 33 milijarde dolara, a slijede automobilski (22 milijarde dolara) i modni sektor (15 milijardi dolara). Tri sektora čine 77 posto svih navodno “zelenih” ulaganja.

Voxeurop navodi primjer Airbusa koji je veliki zagađivač kao jedna od najvećih avijacijskih civilnih kompanija, a ipak je u europskim pravilima naveden kao poslovanje usklađeno s okolišem. No, ipak, Airbus ne vozi na vodik, vodu ili solare, već i dalje na kerozin.

Idući primjer su najveća talijanska banka Intesa SanPaolo američki AllianceBernstein i Mercer, podružnica najvećeg svjetskog posrednika u osiguranju Marsha McLennana preko svoga fonda Fideuram, ulažu u nova tržišta ugljena u Indiji. Na novinarske upite, kako navodi Climate Change News, nisu odgovarali, no, glasnogovornici koji su se očitovali pismeno rezolutno su pisali ”kako ulaganja u sektore s visokom emisijom ugljika nisu u sukobu s ciljevima SFDR-a, koji se tiču transparentnosti ulaganja u održivost, niti s Pariškim sporazumom, koji promiče prijelaz na niske emisije”. Ako niste razumjeli, ponovit ćemo: prema europskim investicijskim fondovima ulaganja u ugljik nisu u suprotnosti s klimatskim sporazumima.

”ESG” financijski proizvodi

Sve to omogućuje nam SFDR, ili Uredba EU o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga čiji smisao – prema razumijevanju investicijskih fondova nije da spriječi i demotivira ulaganja u fosilne izvore energije, već da ta ulaganja budu transparentna. Tim fondovima uglavnom upravljaju banke, uz mirovinske fondove i osiguravajuća društva. Obično se nazivaju “ESG” financijskim proizvodima, budući da imaju za cilj rješavanje ekoloških, društvenih i pitanja upravljanja, uz osiguravanje profita za ulagače.

Međutim, upravitelji tih fondova, koji se reklamiraju kao ekološki (ili društveno) odgovorni, ulažu u najveće svjetske tvrtke koje emitiraju ugljik ili stakleničke plinove (GHG) u pokušaju da kapitaliziraju uspjeh zelenih financijskih tržišta u Europi. Kao rezultat toga, oni usmjeravaju novac ulagača u “greenwashing”, odnosno “čin ili praksa izrade proizvoda, politike, aktivnosti itd. Koji se čini ekološki prihvatljivijim ili manje štetnim za okoliš nego što stvarno jest”.

Najvećih deset “zelenih” financijskih operatera, prema vrijednosti ulaganja, jesu Deutsche Bank Asset & Wealth Management (DWS), Black Rock Investment Management and Advisors Divisions, Credit Agricole Amundi Asset Management, Intesa Sanpaolo Eurizon Capital, Fidelity International, JP Morgan Asset Management, Northern Trust, Templeton, Allianz i Storebrand Kapitalforvaltning.

Lobističke skupine

Ove financijske institucije članice su lobističke skupine European Fund and Asset Management Association, koja je odbila zahtjeve za komentar koje su im poslali iz Voxeurop. Popratit ćemo rezultate ovog istraživanja i u drugim tekstovima. No, ukratko, zaključak istraživača upućuje na to da EU ima “sustav slabe regulacije koji se iskorištava za profit, zbog čega je gotovo nemoguće ograničiti globalno zatopljenje”.

Istraživački novinarski projekt kojeg provode Voxeurop.eu i Climate Change News uz mentorstvo European Investigative Collaborations, uz potporu Bertha Challenge Fellowshipa.