Stara je vijest da je Bosna i Hercegovina natprosječno bogata hidropotencijalom, zbog čega je ta zemlja doživjela negativni boom gradnji mini hidroelektrana jadne snage, a velike ekološke štete. Zbog ekološki i socijalno neadekvatnih ulaganja u OIE i zbog brojnih pravno spornih radnji u energetskom sektoru, u ovom pregledu obnovljivih izvora energije (OIE) za BiH nećemo se baviti niti jednim izvorom osim geotermalnim.
Objektivna je, naime, opasnost u Bosni i Hercegovini da će ”lešinarski” investitori uništiti i socijalnu i ekološku okolinu pokušavajući izvući maksimalni profit za sebe, a nerijetko se koristeći pritom oruđima izvan okvira pravnog sustava.
Veliko prirodno bogatstvo
Bosna i Hercegovina ima veliki potencijal za ovaj energetski sektor, prvenstveno zbog svog geografskog položaja i velikog bogatstva podzemnih termalnih izvora. Geotermalni resursi Bosne i Hercegovine uključuju hidrotermalne sustave, geoprocesirane zone i vruće suhe stijene. Središnji dio Bosne i Hercegovine, kao i sjeverni dio, područja su pogodna za korištenje geotermalnih izvora.
Bosanskohercegovački geotermalni izvori pronađeni su na 44 lokacije i prema utvrđenim kriterijima ukupna iskorištenost topline iznosi 9,24 MWt ako se uzme u obzir samo energija za grijanje prostora. Također, 90,2 MWt energije iz geotermalnih izvora koristi se za grijanje, rekreacijske i balneološke svrhe. Nadalje, korištenjem svih navedenih izvora uz faktor iskorištenja 0,5 moguće je proizvesti 145,75 TJ/god energije, pišu autori.
Upravo zbog toga što geotermalno grijanje kuća i stanova u BiH ima ogroman potencijal, ali vlastima ne predstavlja značajan interes – tobože zbog početnih ulaganja koja su navodno skuplja od onih potrebnih za fosilna goriva. No, nije li vrijeme da promijenimo faktore računice? Dokle god privatni profit ima veći imperativ od konačnog rješenja za bosansko energetsko i ekonomsko siromaštvo, ovakve poruke su doslovno mrtvo slovo na papiru. Pa ipak, znanstvenici pišu, a novinari prenose.
U ovom bi se radu čak moglo prigovoriti istraživačima Farooqu Sheru, Narcisi Smječanin, Harunu Hrnjiću, Emiru Bakuniću i Jasmini Sulejmanović da su u ovom radu uzeli preširoku i štoviše, štetnu definiciju OIE – jer su u popis prihvatljivih izvora uključili i biomasu, koja je jedan od većih problema BiH u kontekstu zelene tranzicije. Također su poprilično nekritički nastrojeni prema mini hidro elektranama koje zaista uništavaju brojne bosanske rijeke i zajednice koje im gravitiraju. No, znanstvenici se često prave da loše definicije nisu njihov problem, a bez pokušaja da ih poprave. No, u nedostatku radova na ovu temu na domaćim jezicima, i ovaj je dobar, iako nekritičan.
Izvor obnovljive energije
Trenutni pregled je pokazao da su za, primjerice, razliku od Hercegovine, koja je idealna za solarnu energiju, središnji i sjeverni dio Bosne i Hercegovine lokacije gdje bi se geotermalna energija mogla iskoristiti u najvećem obujmu.
“Geotermalna energija je izvor obnovljive energije bez ugljika koji se temelji na protoku topline iz Zemljine jezgre. To je izvanredan izvor održive energije s velikim izgledima za ublažavanje prijetnji klimatskih promjena, a osim toga je samoodrživ i čist oblik izvora energije”, ističu autori. Trenutačno se duboki geotermalni resursi temeljeni na vrućoj vodi i pari iskorištavaju za proizvodnju električne energije, dok plitki geotermalni sustavi dizalica topline osiguravaju klimatizaciju i grijanje, bez korištenja topline pohranjene u tlu.
Postojala je tendencija, posebno u Europi gdje je ovisnost o inozemnim opskrbama energijom bila velika, da se promoviraju niskoenergetski izvori topline, kao što je geotermalna energija. Promicani su brojni sustavni pristupi grijanju kuće kako bi se povećala vrijednost svakog džula energije, čak i na relativno niskim razinama temperature. No, glavne poteškoće u širenju geotermalnih resursa su visoki investicijski troškovi, pronalaženje adekvatne lokacije i kvalitetnog resursa na različitim dubinama te protivljenje lokalnih zajednica.
Zašto su autori odabrali ove prepreke za baš ovaj energetski izvor, ako znamo da su za vjetroturbine još veće, kao i za velike solarne farme? S druge strane, ulaganje u toplinske pumpe za kućanstva ima neposredne učinke za potencijalno energetski najugroženije ljude.