Karlovac je predstavio taj projekt u Bruxellesu na Europskom tjednu regija i gradova, najvećoj konferenciji posvećenoj EU fondovima, gdje je zatražio potporu za “zeleniji Karlovac”.
“I Hrvatska je potpisnica niza sporazuma o smanjivanju CO2 emisije pa je projekt sukladan tome”, rekao je Vlatko Kovačić, direktor gradske tvrtke GeotermiKA, za Hinu.
Karlovac se nalazi na širem prostoru panonske nizine, od prije poznate po geotermalnim podzemnim izvorima. Blizu grada je izvor “Jamničke kiselice”, izvorske vode korištene u industriji pića a blizu je i Sveta Jana gdje izvorska topla voda izlazi na površinu. INA je 1980-ih radeći ondje na istraživanju nafte i plina, napravila dvije probne bušotone i u njima pronašla geotermalnu vodu.
“Potencijal za grijanje definitivno postoji”, napominje Kovačić.
Ideja o geotermalnoj vodi oživjela je zbog aktualne energetske krize, uslijed koje iz Rusije ne dolazi prirodni plin, ali i zbog “zelene” inicijative Europske unije. Gradovi diljem Europe traže nove energente za grijanje, a Karlovac je 2017. pokrenuo aktivnosti usmjerene na dobivanje geotermalne energije.
No, da bi ostvario svoj plan potrebna su mu 32 milijuna eura.
Karlovac čeka da hrvatska vlada objavi natječaje za sufinanciranje projekata iz EU fondova za razdoblje od 2021. do 2027. jer bi na taj način mogao doći do 85 posto navedenog iznosa. Još uvijek nisu poslani pozivi za prijavu na energetske i infrastrukturne projekte za koje je predviđeno 6,8 milijardi od devet milijardi eura stavljenih Hrvatskoj na raspolaganje.
Vlada je tijekom 2023. raspisala sedamnaest natječaja putem kojih gradovi i regije mogu dobiti 507 milijuna eura iz EU fondova, ali za projekte iz sektora poljoprivrede, ribarstva, akvakulture, upravljanja granicama, integracije migranata, sigurnosti i unapređenja ljudskih potencijala.
Kovačić nije siguran hoće li u natječajima koji slijede biti prihvatljiv njihov projekt.
“Vlada mora kroz programiranje predvidjeti financiranje projekata grijanja sa obnovljivom zelenom energijom. Neovisno je li to toplinska energija iz geotermalnih izvora ili biomase”, kaže.
GeotermiKA, tvrtka u 100 postotnom vlasništvu Karlovca, u međuvremenu je sve pripremila pa sada traži novac za početak radova.
Prvi korak je investiranje šest milijuna eura u izradu bušotine
“Primarno je napraviti novu istražnu bušotinu”, kaže Kovačić.
Bušotina mora biti napravljena u iduće dvije godine, zatim biti testirana kroz nekoliko mjeseci. Bude li ondje geotermalne vode kako očekuju u Karlovcu, počet će njeno vađenje i korištenje za otprilike tri do pet godina.
“Karlovac bi tako prije 2030. postao zeleni grad”, napominje prvi čovjek GeotermiKA-e, čija posljednja dva slova simboloziraju ime grada.
Gradske vlasti u potrazi za novcem “kucaju na razna vrata”.
“Postoji, naravno, mogućnost da to bude i privatno partnerstvo, ali ideja je da geotermalna voda bude javni resurs, da njome upravlja grad, odnosno lokalna zajednica, a ne neka privatna kompanija”, objašnjava Kovačić.
Uspiju li iskoristiri geotermalnu vodu za grijanje, Karlovčani će se vjerojatno jeftinije grijati od ostalih stanovnika Hrvatske.
Takav su dojam stekli temeljem razgovora s partnerom na Islandu, zemlji gejzira s dugom tradicijom korištenja geotermalne energije. GetermiKA surađuje s kompanijom Iceland Geosurvey (ISOR), koja se bavi istraživanjem i tehničkom ekspertizom geotermalne industrije u toj nordijskoj zemlji.
“Cijena grijanja bi bila jednaka ili manja od sadašnje cijene za grijanje”, kaže Kovačić. “Na Islandu smo to pitali, ali nam nisu znali dati točan odgovor. Svakako bismo imali energent stabilne cijene. Tada više ne bi bilo utjecaja rasta cijena plina, utjecaja cijena nafte… Imate energent u svom vlasništvu i vi određujete pravila igre jer ta voda je dolje”, dodaje.
Iz dobivenog prihoda bi se financiralo održavanje sustava koji “tehnički nije zahtjevan jer Hrvatska ima stručnjake”.
Tako je to Kovačić objasnio u Bruxellesu članovima niza radnih skupina koje odlučuju o novim politikama EU-a. Istovremeno, su i gradovi iz Poljske i Danske predstavili svoje “zelene projekte”, a koje muči isti problem – nedostatak novca. Kažu da lokalna zajednica ima inicijative, ali da ih zbog oskudnih sredstava ne mogu realizirati.
“Karlovčani znaju za geotermalni potencijal, vole zelenu energiju, a najveća nagrada bila bi im živjeti u takvom gradu”, kaže Kovačić.