Kina svjetski prvak u gradnji solara i vjetroelektrana 

Gotovo dvije trećine velikih svjetskih solarnih i vjetroelektrana trenutno se gradi u Kini, pokazalo je u četvrtak istraživanje američkog instituta Global Energy Monitor (GEM), a na drugom je mjestu svjetske ljestvice SAD.

Kina trenutno gradi vjeroelektrane i fotonaponske sustave kapaciteta 339 gigavata (GW), što odgovara 64 posto novih globalnih kapaciteta, izračunali su u GEM-u.

Azijski div zauzeo je tako uvjerljivo prvo mjesto na svjetskoj ljestvici, pripremajući nove kapacitete za proizvodnju struje iz energije Sunca i vjetra gotovo osam puta veće od onih u SAD-u koji priprema 40 gigavata novih kapaciteta.

Zahvaljujući Kini cilj o utrostručenim kapacitetima za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora do kraja 2030. sada je “nadohvat ruke”, čak i ako se ne povećaju kapaciteti hidroenergije, zaključuje američki institut, pozivajući Peking da UN-u iduće godine predstavi još ambicioznije ciljeve. 

Peking je također na dobrom putu da cilj zacrtan za 2030. ostvari već do kraja mjeseca i na mrežu priključi solarne i vjetroelektrane kapaciteta 1.200 gigavata, priopćio je prošlog tjedna australski institut Climate Energy Finance.

Apsorpcija struje iz obnovljivih izvora izazov je za kinesku mrežu koja se temelji na ugljenu pa Peking mora ubrzati gradnju strujne mreže, upozorio je analitičar GEM-a Aiqun Yu.

Kina je u svibnju proizvela 53 posto struje u termoelektranama na ugljen, utvrdio je Asia Society Policy Institute, najmanje otkada prate podatke. U svibnju lani udio ugljena iznosio je 60 posto.

Udio struje iz nefosilnih goriva dosegnuo je pak u svibnju najvišu razinu otkada u Asia Society Policy Instituteu objavljuju podatke i iznosio je 44 posto. Ako se trend nastavi, to će značiti da je kineska emisija štetnih plinova prošle godine dosegnula vrhunac, pokazalo je istraživanje višeg suradnika Asia Society Policy Institutea Laurija Myllyvirte.

Njegova analiza pokazala je da je proizvodnja struje u fotonaponskim sustavima u svibnju porasla za rekordnih 78 posto u odnosu na prošlu godinu, na 94 terravatsati. Podaci kineskog ureda za statistiku pokazuju pak 29-postotno povećanje budući da ne uključuju struju iz solarnih panela postavljenih na krovovima koji proizvode otprilike polovinu struje u toj kategoriji.

Udio struje iz fotonaponskih sustava iznosio je u svibnju 12 posto, a udio struje iz vjetroelektrana 11 posto. Hidroenergija je proizvela 15 posto struje, nuklearne elektrane pet posto, a dva posto struje proizvedeno je iz biomase.

Zahvaljujući većoj proizvodnji struje iz obnovljivih izvora emisija ugljičnog dioksida iz energetskog sektora smanjila se za 3,6 posto. Njegov udio u ukupnoj kineskoj emisiji iznosi 40 posto.

Autori su izračunali proizvodnju struje iz energije vjetra i Sunca na temelju podataka udruge China Electricity Council, napominje Reuters.