Istraživački institut za društveni razvoj (UNRISD) Ujedinjenih naroda ove se godine bavi političkim i društvenim definiranjem (standardima) mjerenja održivosti i odgovornosti za nju. U iduća tri teksta Zelena Hrvatska donosi objašnjenja što to sve znači, i što sve podrazumijeva. Koncepti kojima se ovaj institut bavi naširoko su objašnjeni u jednom istraživanju iz 2023. godine i jednom opsežnom izvještaju iz listopada ove godine.
“Stabilnost i otpornost Zemljinog sustava i ljudsko blagostanje su međusobno neodvojivi, no ta se međuovisnost općenito nedovoljno prepoznaje, pa se posljedično tretiraju kao odvojeni” tvrde znanstvenici Johan Rockström i suradnici u članku “Sigurne i pravedne granice sustava Zemlje” objavljenom u časopisu Nature u svibnju 2023. godine. U tom članku autori su razvili osnovne koncepte za određivanje granica unutar kojih čovječanstvo može djelovati bez ozbiljnog narušavanja ekosustava i društvenih sustava, uz istovremeno osiguranje pravednosti za sve ljude.
Ovaj pristup kombinira dva ključna aspekta: granice sigurnosti (safe boundaries) ovdje određene kao granice održivog korištenje prirodnih resursa, s obzirom na pritisak na planetarne sustave. Cilj je izbjeći ekološko propadanje i destabilizaciju planetarnih sustava. To uključuje granice poput klimatskih promjena, bioraznolikosti, zakiseljavanja oceana, itd.
Granice pravednosti (Just boundaries) osiguravaju da su svi ljudi, posebno marginalizirane skupine, zaštićeni od štetnih posljedica ekoloških promjena i da imaju pristup osnovnim potrebama poput vode, hrane, zdravlja i sigurnosti. Ovo naglašava društvenu pravednost i inkluziju.
Koncepti planetarnih granica sigurnosti
Ovaj se koncept često koristi u oblikovanju međunarodnih politika, poput Pariškog sporazuma, ciljeva održivog razvoja ili u planiranju tranzicije prema održivim ekonomijama. Cilj je poticati sustavne promjene koje istovremeno štite planet i poboljšavaju životne uvjete za sve.
Originalno su ove koncepte prvi razvili znanstvenici Stockholm Resilience Centra, koji naglašavaju važnost integriranja znanosti o okolišu i društvene pravde kako bi se stvorila održiva budućnost. U članku objavljenom u Nature 2023. godine, postavljene su ključne granice i njihova osnovna obilježja za pet ključnih domena planetarnih sustava: klima, bioraznolikost, voda, ciklusi hranjivih tvari i aerosoli.
U području klime granica sigurnosti je održavanje globalnog zatopljenja ispod 1.5°C kako bi se izbjegao sunovrat u nepovratne klimatske promjene. Granica pravednosti je ograničenje štetnih posljedica, poput ekstremnih vremenskih događaja, koji nesrazmjerno pogađaju ranjive populacije.
U polju bioraznolikosti granica sigurnosti je očuvanje minimalne razine bioraznolikosti koja omogućuje stabilnost ekosustava, a granica pravednosti je osiguravanje da gubitak bioraznolikosti ne ugrozi lokalne zajednice koje ovise o prirodnim resursima.
Po pitanju voda granica sigurnosti je održavanje integriteta globalnog hidrološkog ciklusa, a ona pravednosti osiguravanje pristupa pitkoj vodi za sve, posebno za marginalizirane zajednice.
Na polju ciklusa hranjivih tvari (npr. dušika i fosfora) kao granica sigurnosti određeno je sprječavanje eutrofikacije ekosustava zbog prekomjerne uporabe umjetnih gnojiva (ono što se događa upravo u Slavoniji). Granica pravednosti je minimizacija štetnih učinaka na ljude, uključujući one izazvane zagađenjem podzemnih voda (ali i činjenica da je pšenica sa slavonskih polja npr. toliko loše kvalitete da je prikladna samo za stočno krmivo).
Za zagađenje zraka ili pitanje aerosola kao granica sigurnosti određeno je zadržavanje koncentracija aerosola unutar razina koje ne narušavaju klimatsku stabilnost. Granica pravednosti je ograničenje zagađenja zraka koje izaziva zdravstvene probleme, osobito u izloženim zajednicama.
Ublažavanje štete za ljude
Integracija sigurnosti i pravde u ovim konceptima postavlja granice koje osiguravaju planetarnu stabilnost, ali i minimiziraju “značajnu štetu” za ljude, uključujući egzistencijalne prijetnje, gubitak resursa i povećane zdravstvene rizike. Granice su definirane na globalnoj i regionalnoj razini, jer globalne prosječne vrijednosti često maskiraju lokalne neravnoteže. Također su prilagođene stvarnim potrebama ljudi, odnosno uzimaju u obzir pristup osnovnim resursima poput vode, hrane i energije.
Djelovanje po ovim idejama postaje sve hitnije jer smo većinu globalno kvantificiranih granica već premašili.