Podzemne vode prekomjerno se crpe, ali mogu se obnoviti

Razine podzemnih voda smanjile su se od 2000. godine na puno više mjesta nego što su porasle. Na mnogim lokacijama, posebno u sušnim zonama koje se intenzivno obrađuju i navodnjavaju, razine podzemnih voda padaju za više od 0,5 metara godišnje.

Na globalnoj razini podzemne vode osiguravaju 49 posto pitke kućanstava i 43 posto sve vode koja se koristi za navodnjavanje. Podzemne vode hrane gotovo sve ekosustave. Održavaju rijeke, jezera i močvare tijekom suša.

Ipak, prema podzemnim vodama odnosimo se kao prema još jednom neiscrpnom resursu. Međutim, istraživanja pokazuju da smo iscrpili gotovo polovinu rezervi podzemnih voda, a zalihe se ne obnavljaju dovoljno brzo. Iscrpljivanje, degradacija i natjecanje za podzemne vode ugrožavaju njihovu održivost i dostupnost za buduće generacije. No, važno je znati da postoje načini da se one obnove.

Podzemne vode obnovljivi su izvor energije, no mogu proći desetljeća ili čak stoljeća da se rezervoari ponovno napune. Trenutne metode kontrole količine podzemnih voda svode se više manje na mjerenja razine vode u bunarima. Studija nedavno objavljena u časopisu Nature s ispitivanjima na 170.000 bunara u 40 zemalja pokazuje da se podzemne vode ubrzano crpe diljem planete te da su stope pada u posljednjim desetljećima sve veće.

Ljudi kao ključmi faktor

Isto istraživanje otkriva i mnoge slučajeve u kojima je planirano djelovanje zaustavilo iscrpljivanje podzemnih voda. “Ovi rezultati pokazuju da društva nisu neizbježno osuđena na iscrpljivanje svojih zaliha podzemne vode i da se uz pravovremene intervencije ovaj važan resurs može oporaviti”, zaključuju znanstvenici. Također dodaju: “Mnogi čimbenici određuju razine podzemnih voda, uključujući geologiju, klimu i korištenje zemljišta. Ali, razina podzemne vode koja pada sve dublje na određenoj lokaciji često signalizira da je ljudi ispumpavaju brže nego što je priroda može obnoviti”.

Ubrzano opadanje razine podzemnih voda ima mnoge štetne učinke. Zalihe pitke vode iz bunara i izvora mogu presušiti kada razina podzemne vode opadne. Ljudi i zajednice koji se oslanjaju na te bunare mogu izgubiti pristup onome što im je možda jedini izvor dostupne svježe vode za piće. Presušeni bunari također onemogućavaju poljoprivredne radnje.

Opadanje podzemne vode također može uzrokovati slijeganje tla. To je rizik od poplava u desecima obalnih gradova diljem svijeta, uključujući Jakartu, Tokio, Istanbul, Mumbai, Auckland i područje Tampa Bay na Floridi. Dalje od obale, slijeganje tla može oštetiti infrastrukturu. Predstavlja kritičan izazov u područjima gdje je razina podzemne vode opala, uključujući Teheran i Mexico City. U mnogim slučajevima, glavni krivac je pretjerano crpljenje podzemne vode.

Naposljetku, pad podzemnih voda može uzrokovati prodor morske vode u podzemlje i kontaminaciju obalnih sustava podzemne vode. Kada more prodre, podzemni rezervoari preslani su da bi se koristili za pitku vodu bez energetski intenzivne desalinizacije.

Kako obnoviti zalihe podzemne vode

Znanstvenici su pronašli lokacije na kojima se razina podzemne vode oporavlja. Strategije koje su zajednice koristile za obnavljanje svojih izvora podzemne vode uključivale su razvoj novih alternativnih izvora vode, kao što su lokalne rijeke; donošenje politika za smanjenje potražnje za podzemnom vodom; i namjerno obnavljanje rezervoara površinskom vodom.

U Bangkoku je između 1980. i 2000. izbušeno toliko privatnih bušotina za kućanstvo, industrijske ili komercijalne svrhe, da se crpljenje podzemne vode udvostručilo, a razine podzemne vode pale. Dužnosnici su odgovorili učetverostručenjem naknada za crpljenje podzemne vode između 2000. i 2006. Ukupno crpljenje podzemne vode je opalo, a razine su se počele oporavljati kad su korisnici pronašli druge izvore vode.

Važnost podzemnih voda je podcijenjena, smatra Svjetska banka: “Skriven ispod Zemljine površine, ovo zajedničko dobro podložno je jedva vidljivom iscrpljivanju, no s utjecajima koje je teško preokrenuti”. Podzemne vode osiguravaju sigurnost vode i hrane u mnogim regijama svijeta, no kao i brojnim drugim prirodnim resursima i ovime loše upravljamo.

Svjetska banka pri stavu je da “podzemne vode služe za zaštitu sigurnosti hrane, smanjenje siromaštva i poticanje otpornog gospodarskog rasta”. U izvještaju Adam-Smithovskog naziva “Skrivena bogatstva naroda” Svjetska banka ističe kako “lako dostupni vodonosnici osiguravaju zaštitu za gospodarstva i, u slučaju suše, mogu smanjiti gubitke globalnog gospodarskog rasta za do trećinu”.

Podzemne vode također igraju ključnu ulogu u prilagodbi klimatskim promjenama održavanjem širokog spektra ovisnih ekosustava i opskrbom svježom vodom kada su resursi površinskih voda rijetki. Bez prirodnog tampona podzemnih voda, kućanstva bi mogla pretrpjeti gotovo dvostruko veći gubitak u poljoprivrednoj produktivnosti. Međutim, kako se podzemna voda iscrpljuje bez kriterija i ograničenja, otpornost koju imamo u podzemnim vodama je ugrožena.

Na globalnoj razini, podzemne vode mogu ublažiti trećinu gubitaka u gospodarskom rastu uzrokovanih sušama i mogu zaštititi gradove. No, posebnu važnost imaju u poljoprivredi, gdje podzemne vode mogu smanjiti do polovice gubitaka u proizvodnju, uzrokovanih varijabilnošću oborina.

Hrvatska ima kvalitetnu vodu

Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja posjeduje najveći volumen slatkovodnih resursa u EU-u, s dugoročnim prosjekom od 27.330 m3 po stanovniku. Podzemne vode čine 12 posto ukupnih količina vode u Hrvatskoj, a njihovu važnost najbolje pokazuje podatak da je 83 posto javne vodoopskrbe u 2020. godini došlo iz zaliha podzemnih voda. Zbog njihove bolje zaštićenosti od vanjskog onečišćenja, podzemne vode predstavljaju najpogodniji izvor vode za piće, a naše podzemne vode bolje su kvalitete od podzemnih voda u visoko razvijenim zemljama.

U Hrvatskoj se podzemne vode, osim za piće i javnu vodoopskrbu, koriste i za navodnjavanje poljoprivrednih kultura, za potrebe stočarstva, dok se geotermalni izvori podzemnih voda koriste u industriji za proizvodnju električne energije i grijanje prostora. Upravo u korištenju geotermalnih voda Hrvatska ima značajan potencijal. Ovi primjeri pokazuju da u razvoju ovog sustava treba pametno planirati.