Izlaganje je održano u Češkom domu u Končanici. Uz projekt su predstavljene studija utjecaja na okoliš i glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu te novi rezultati analiza klimatskih i hidroloških promjena na slivu rijeke Ilove. Na pitanja su odgovarali predstavnici projekta i stručnjaci koji su izradili dokumentaciju.
Projektom je na najstarijem ribnjačarstvu u Hrvatskoj predviđeno postavljanje plutajućih panela na tri od ukupno 24 ribnjaka. Prema studiji, elektrana bi godišnje mogla proizvesti oko 440 gigavatsati struje, od čega bi dio trošio sam sustav, a višak bi se predavao u elektroenergetsku mrežu. Zahvat obuhvaća područje dviju županija, Bjelovarsko-bilogorske i Požeško-slavonske, a uz elektranu planiran je i spojni dalekovod te dvije trafostanice.
Kao glavni razlog za projekt investitor, Ribnjačarstvo Končanica, navodi sve težu opskrbu vodom. Prema podacima Građevinskog fakulteta iz Zagreba, razina vode u ribnjacima pala je ovoga ljeta za 64, a prošle godine za 77 centimetara, uz temperaturu vode preko 30 stupnjeva Celzijevih. Klimatske projekcije iz fakultetskog elaborata pokazuju da bi se do 2070. srednji godišnji protok rijeke Ilove mogao smanjiti za oko 18 posto, vodostaj ribnjaka za oko 24, a volumen vode za približno 39 posto, i to tijekom cijele godine, ne samo za ljetnih suša, čemu pridonosi i povećano isparavanje.
Paneli koji plutaju na vodi trebali bi, prema studiji, smanjiti zagrijavanje, ali i isparavanje vode. Uz elektranu, planirano je i uvođenje intenzivnog uzgoja ribe u recirkulacijskom sustavu na oko 20 posto ribnjaka, kojim bi se proizvodnja povećala na 1500 do 2000 tona godišnje. Za taj je način uzgoja potrebna stalna opskrba strujom, koju bi osiguravala elektrana. Na preostalih 80 posto ribnjaka zadržava se tradicionalni uzgoj. Ribnjačarstvo danas zapošljava 45 ljudi.
Projekt mijenjan zbog zaštićenih vrsta
Ribnjaci Končanica dio su ekološke mreže Natura 2000 i važno su stanište ptica, vodozemaca, gmazova i sisavaca, pa je uz studiju izrađena i ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, koja je utjecala i na određene izmjene projekta.
Prvotna varijanta projekta, s panelima udaljenima 30 metara od obale, prema istraživanju bi značajno naštetila crvenom mukaču i barskoj kornjači, pa je odmak povećan na najmanje 100 metara od obalne vegetacije. U studiji se navodi da će paneli promijeniti dio staništa vrsta koje koriste otvorenu vodu, među njima pojedinih ptica i vidre, ali se procjenjuje da uz predviđene mjere zahvat neće značajno naštetiti ciljevima očuvanja mreže. Nakon izgradnje predviđeno je praćenje stanja prirode.
Investitor ističe da ribnjaci nisu prirodne vode, nego su nastali ljudskim radom za uzgoj ribe, a tijekom više od stoljeća postali su vrijedno stanište mnogih vrsta. Njihovo održavanje, upravljanje vodom i nastavak proizvodnje stoga su, navode, povezani i s opstankom vrsta koje ovise o vodi i močvari, pa modernizacija predstavlja način da se aktivni ribnjaci, a s njima i ta staništa, dugoročno očuvaju.
Isto će se izlaganje danas poslijepodne održati i u Lipiku. Zainteresirani mogu do 13. listopada primjedbe upisati u knjigu na mjestima javnog uvida u Končanici i Lipiku, poslati ih nadležnim upravnim odjelima Bjelovarsko-bilogorske ili Požeško-slavonske županije ili dostaviti elektroničkom poštom.