Europa i Hrvatska suočavaju se s potrebom ubrzane dekarbonizacije grijanja i hlađenja zgrada kako bi se ispunili klimatski ciljevi i smanjilo energetsko siromaštvo. Grijanje na plin i lož ulje jedan je od velikih izvora emisija stakleničkih plinova te uzrokuje financijski teret za kućanstva.
U Hrvatskoj se čak 80 posto energije u kućanstvima troši na grijanje i hlađenje, dok udio dizalica topline u pokrivanju tih potreba iznosi tek oko 0,8 posto. Istovremeno, oko 7 posto hrvatskih kućanstava ne može si priuštiti primjereno grijanje zimi, a oko 14,5 posto kasni s podmirenjem računa za energente. To su ujedno i pokazatelji raširenog energetskog siromaštva. Takva situacija zahtijeva sustavne promjene: prelazak na čiste i pristupačne tehnologije grijanja koje će smanjiti račune građana i emisije, a povećati sigurnost opskrbe.
Europska komisija planira uvesti strože ekološke standarde za grijanje – što praktično implicira da će prodaja samostalnih plinskih bojlera biti zabranjena od 2029. godine – uz ukidanje državnih subvencija za ugradnju takvih sustava već od 2025.
Paralelno s regulativom, EU kroz Europski zeleni plan i paket Spremni za 55 posto potiču masovno uvođenje obnovljivih izvora energije u zgradarstvu, uključujući elektrifikaciju grijanja putem dizalica topline. Također, pokrenut je Socijalni fond za klimatsku politiku koji će s oko 1,68 milijardi eura namijenjenih Hrvatskoj (2026.–2032.) financirati mjere poput energetske obnove zgrada i dekarbonizacije sustava grijanja/hlađenja za ugrožena kućanstva.
Tisuće malih dizalica topline umjesto jedne velike
Decentralizirana plitka geotermalna energija podrazumijeva široku primjenu geotermalnih dizalica topline u obiteljskim kućama i višestambenim zgradama diljem zemlje. Za razliku od centraliziranih sustava grijanja (poput daljinskog grijanja na fosilna goriva ili velikih geotermalnih elektrana koje zahtijevaju goleme investicije i dugi razvoj), ovaj pristup se oslanja na mnoštvo manjih, lokalnih instalacija koje građani, kućanstva i energetske zajednice mogu sami pokrenuti uz odgovarajuću podršku.
Geotermalne dizalice topline koriste činjenicu da je podzemlje Zemlje na malim dubinama (do 100 m) tijekom cijele godine relativno konstantne temperature. One cirkuliraju medij kroz cijevi u zemlji, prikupljajući toplinu iz tla zimi i odajući višak topline u tlo ljeti. Na taj način jedan uređaj osigurava i grijanje i hlađenje zgrade uz minimalnu potrošnju električne energije. Kompresor dizalice topline pogonjen strujom “pumpa” toplinu – zimi iz zemlje u kuću, a ljeti obratno – uz 3 do 4 puta veću učinkovitost od klasičnih kotlova na fosilna goriva. Time se bitno smanjuje količina energije koju kućanstvo mora kupiti, a isti sustav zamjenjuje i peć za grijanje i klima-uređaj za hlađenje.
Geotermalne dizalice topline primjenjive su u raznim tipovima objekata. U obiteljskim kućama, one mogu u potpunosti zamijeniti postojeće kotlove na plin, lož ulje ili drva. Moguće ih je integrirati i u postojeće sustave grijanja – primjerice, kod obnove stare kuće može se ugraditi dizalica topline te koristiti postojeći razvod grijanja uz prilagodbu radijatora ili ugradnju podnog grijanja za niže radne temperature. U stambenim zgradama, više stanova može zajednički koristiti jedan sustav plitkih geotermalnih bušotina: bušenja se izvode na zemljištu oko zgrade ili ispod temelja, a jedna ili više dizalica topline opslužuju cijelu zgradu putem centralnog razdjelnog sustava.
Svaka zgrada svoj proizvođač!
Takvi pilot-projekti već pokazuju da je i u višestambenim objektima moguće ostvariti značajne uštede i poboljšati komfor. Prednost decentraliziranog pristupa je u tome što svaka zgrada ili zajednica može postati proizvođač vlastite toplinske energije. Time građani od pasivnih potrošača postaju aktivni sudionici tranzicije – investirajući u vlastite sustave grijanja, štede novac i energiju, a istovremeno doprinose nacionalnim ciljevima zaštite klime.
Decentralizirani model, dakle, demokratizira energetsku tranziciju: umjesto da čekamo na jedan veliki centralni projekt, stotine i tisuće manjih geotermalnih sustava mogu se paralelno razvijati diljem zemlje, uz manje pojedinačne investicije i niži rizik. Ovo je posebno važno za ruralne sredine i rubna područja gdje klasična infrastruktura (npr. plinska mreža) ne dopire – tamo plitka geotermalna energija omogućuje svakom kućanstvu lokalni, pouzdani izvor grijanja neovisan o uvoznim gorivima.
Važno je napomenuti da geotermalne dizalice topline ne donose korist samo zimi. One omogućuju i aktivno hlađenje ljeti uz vrlo malu potrošnju energije, koristeći zemlju kao prirodni hladnjak. To postaje bitno kako klimatske promjene donose sve češće toplinske valove – klimatizacija prostora ljeti troši sve više energije. Uz geotermalni sustav, višak topline iz stanova tijekom ljeta se “sprema” u tlo, čime se čuva energetska ravnoteža i povećava učinkovitost sustava u nadolazećoj sezoni grijanja. Time decentralizirani plitko-geotermalni model nudi cjelogodišnje rješenje: jeftinije grijanje zimi i prirodno hlađenje ljeti, bez potrebe za fosilnim gorivima uopće.
Niži računi, manje energetsko siromaštvo
Ovaj model decentralizirane, tj. plitke geotermalne energije donosi višestruke prednosti koje jasno adresiraju postojeće probleme energetike i društva: Bitno smanjenje troškova grijanja i hlađenja: Geotermalne dizalice topline troše daleko manje primarne energije od klasičnih kotlova. Dobro projektirani sustav može uštedjeti oko 50 do 60 posto godišnjih troškova grijanja i hlađenja u odnosu na konvencionalne sustave.
Primjeri u praksi pokazuju da su računi za grijanje po kućanstvu nakon ugradnje dizalice topline drastično niži – često i prepolovljeni. Europska analiza procjenjuje da bi masovna primjena dizalica topline mogla smanjiti prosječni račun za grijanje kućanstva za oko 20 posto, a u hrvatskim uvjetima uz naše tarife i kombiniranje obnovljivih izvora energije ostvarive su i veće uštede. Niži računi direktno utječu na smanjenje energetskog siromaštva: kad su troškovi grijanja manji i stabilniji, manja je vjerojatnost da će siromašna kućanstva zaostajati s plaćanjem ili morati birati između grijanja i drugih osnovnih potreba.
Ekonomske i društvene koristi
Osim ušteda za građane, ulaganje u plitku geotermalnu energiju potiče domaću ekonomiju. Instalacije dizalica topline stvaraju poslove za lokalne tvrtke (bušače, instalatere, projektante), a novac koji bi inače odlazio na uvozne energente ostaje u zemlji. S vremenom, rast tog tržišta mogao bi sniziti cijene tehnologije i omogućiti razvoj domaće industrije komponenti.
Također, decentralizirani model raspoređuje koristi energetske tranzicije široko. Umjesto da profitira samo centralizirani energetski sektor, ovdje tisuće obitelji mogu ostvariti dugoročne financijske koristi od investicije u obnovljivi sustav grijanja. To pridonosi pravednijoj tranziciji jer omogućuje i onima s nižim primanjima da uz subvencije dobiju moderan sustav i osjete olakšanje na kućnom budžetu. Upravo zato EU kroz Socijalni klimatski fond planira financirati zamjenu grijanja za ranjiva kućanstva. Tako bi makar po planu EU, potpore za dekarbonizaciju grijanja (poput ugradnje dizalica topline ili priključenja na obnovljive izvore) uskoro trebale biti dostupne najugroženijim obiteljima, a ne samo velikim investitorima.
Uključenost građana i pravedna tranzicija
Kućanstva mogu individualno investirati u sustav plitke geotermije za svoju kuću uz pomoć državnih poticaja (FZOEU trenutno sufinancira takve projekte, u pravilu 40 do 60 posto troškova, a u nekim regijama i do 80 posto.) Nadalje, građani se mogu udružiti u energetske zajednice – npr., stanari jedne zgrade ili susjedi u ulici mogu zajednički uložiti u geotermalni sustav koji će opskrbljivati više kućanstava. Takav kolektivan pristup dodatno obara cijenu po korisniku i gradi osjećaj zajedništva.
Europske i nacionalne strategije prepoznaju energetske zajednice kao važan alat za pravednu tranziciju, pa se očekuje i regulatorna podrška uklanjanju birokratskih prepreka za takve projekte. U konačnici, decentralizirani model omogućuje da benefiti čiste energije dođu do šire populacije: subvencije ciljano usmjerene prema ugroženima, uz participaciju građana, mogu rezultirati time da i socijalno ranjive skupine žive u energetski učinkovitijim domovima s niskim računima.
