Švedska grije gradove otpadom iz drugih zemalja

Otpad iz drugih europskih zemalja završava u švedskim toplanama, a pritom se naplaćuje i uvoz otpada, sustav je to koji smanjuje potrebu za odlagalištima.

Postrojenje Sysav u Malmöu

U Malmöu se sadržaj vreće za smeće može vratiti u stan kao toplina u radijatoru. Gradsko poduzeće Sysav, koje obrađuje otpad iz južne Švedske, prema vlastitim podacima osiguralo je 2025. oko 68 posto topline isporučene kroz mrežu daljinskog grijanja Malmöa i susjednog Burlöva. Isti sustav prihvaća i otpad iz drugih europskih zemalja, koje plaćaju njegovu obradu.

Takav posao moguć je zato što Švedska ima i postrojenja za spaljivanje i razgranate toplovode kojima proizvedena toplina stiže do korisnika. Sysav objašnjava da iz drugih zemalja uglavnom prima otpad koji ostaje nakon razvrstavanja industrijskog otpada te ga koristi za proizvodnju topline i struje. Zemlje koje ga šalju dobivaju uslugu obrade, a švedsko postrojenje gorivo za proizvodnju energije.

Poduzeće je u vlasništvu četrnaest općina i gradova. Njegov posao obuhvaća mnogo više od spaljivanja: stanovnici donose glomazni i opasni otpad u reciklažna dvorišta, ostaci hrane pripremaju se za proizvodnju bioplina i gnojiva, a iz ostataka nakon spaljivanja izdvajaju se metali. Različit otpad ima različite putove, iako dio tih putova završava u istom sustavu grijanja.

Razvrstavanje otpada
Razvrstavanje otpada

Od kuhinje do toplane

Razdvajanje počinje u kućanstvu. Ostaci hrane prikupljaju se odvojeno kako bi se mogli biološki obraditi, vrtni otpad uglavnom se kompostira, a glomazni otpad razvrstava prema materijalima. Ostatak iz kućne kante najčešće odlazi na spaljivanje. Organizacija prikupljanja prilagođava se naselju: sustav u gusto izgrađenom gradu razlikuje se od onoga u rijetko naseljenom dijelu zemlje.

Za funkcioniranje te mreže odgovorna je lokalna vlast. Općine mogu posao obavljati same, udružiti se kroz zajedničko poduzeće ili angažirati privatne izvođače. Građani plaćaju naknadu koja pokriva spremnike, odvoz, obradu i reciklažna dvorišta. Prema švedskoj agenciji za zaštitu okoliša, sredstva prikupljena tom komunalnom naknadom moraju ostati namijenjena lokalnom gospodarenju otpadom.

Na kraju tog lanca Švedska ima više prostora u pećima nego domaćeg otpada. Prema analizi udruženja Avfall Sverige, tijekom 2025. za spaljivanje uz proizvodnju energije uvezla je približno dva milijuna tona otpada. Najvažniji dobavljači su Norveška i Ujedinjeno Kraljevstvo, a među ustaljenim dobavljačima je i Italija. Uvoz tako popunjava dio izgrađenih kapaciteta.

Sustav daljinskog grijanja
Sustav daljinskog grijanja

A što s plastikom?

Spaljivanje smanjuje količinu otpada, ali iza njega ostaju pepeo i drugi ostaci koje također treba obraditi. Sysav iz ostataka na dnu peći izdvaja metale, dok pročišćavanje dimnih plinova stvara dodatni otpad. Dio pepela, koji sadrži i teške metale, šalje se na obradu u Norvešku. Švedska tako istodobno prima tuđi otpad i dio ostataka vlastite obrade šalje preko granice.

Poseban problem predstavlja plastika. Njezinim spaljivanjem oslobađa se ugljikov dioksid iz fosilnih sirovina od kojih je proizvedena. Švedska agencija Naturvårdsverket procjenjuje da je fosilna plastika odgovorna za više od 90 posto emisija stakleničkih plinova iz spaljivanja otpada u zemlji, prema podacima za 2023. Agencija zato upozorava da se količina plastike koja završava u pećima mora smanjiti kako bi se ostvarili klimatski ciljevi.

Tu se susreću dva interesa: postrojenjima treba gorivo, a uspješnije odvajanje i recikliranje smanjuju količinu otpada za spaljivanje. Avfall Sverige upozorava i na obrnut problem. Slaba potražnja za recikliranom plastikom može zadržati u pećima materijal koji bi se mogao preraditi. Koliko će otpada izgorjeti zato ovisi i o tržištu, a ne samo o tome jesu li ga građani pravilno odvojili.

Švedski primjer pokazuje koliko se odvoz smeća može povezati s drugim javnim uslugama, osobito grijanjem. Pokazuje i zašto takav sustav mora moći mijenjati gorivo i način rada: što se više stvari ponovno koristi i reciklira, manje bi ih trebalo završavati u peći. Među mogućnostima koje švedski operateri već razmatraju Avfall Sverige navodi veće korištenje otpadne topline iz industrije. Gradovima će grijanje trebati i kada budu stvarali manje smeća.

Odvoz otpada za energetsku obradu
Odvoz otpada za energetsku obradu