U Šibensko-kninskoj županiji razvija se jedna sasvim posebna priča – Voda Malih Divova. Ime je to koje stoji iza inicijative za dostupnost, promociju i zaštitu pitke vode ovog područja koju je pokrenula županijska turistička zajednica.
Inicijativa je osmišljena i pokrenuta kao platforma kroz koju se može vrlo konkretno doprinijeti održivosti, ne samo turizma, već i šireg života zajednice.
”Ideja je da kroz naglašenu promociju ističemo one ugostitelje koji su spremni provoditi održivu praksu serviranja besplatne pitke vode i punjenja višekratnih boca. Sve to zaokruženo u jednu zanimljivu priču i atraktivan vizualni identitet”, opisuje Krešimir Šakić, direktor Turističke zajednice Šibensko-kninske županije.
Prisjeća se kako je prije sedam- osam godina na jednom putovanju u Francusku primijetio da u svakom ugostiteljskom objektu u koji je kroz nekoliko dana ušao, gostima najprije serviraju bokal besplatne pitke vode i tek onda pitaju za narudžbu. Pomislio je tada da je to divan običaj i kako bi bilo dobro da takva praksa zaživi i u Hrvatskoj.
Zaštitnici vode svoga kraja
Osnovni cilj je da inicijativa zaživi lokalno, među domaćim ljudima, a oni su ti koji će je širiti dalje.
”Želimo postići poistovjećivanje s inicijativom, osjećaj ponosa i svijesti o vrijednim resursima koje smo zatekli rođenjem u ovome kraju. To je neprocjenjivo. Za to se vrijedi boriti”, ističe Tina Vickov, jedna od idejnih začetnica projekta, danas jedna od koordinatorica.
Služe se komunikacijskim alatima koji suptilno, ali neizbježno promiču ideju – ugostitelje žele ujediniti u promjeni, oni postaju Zaštitnicima vode svoga kraja. Inicijativa se prvenstveno komunicira u kafićima i restoranima putem priča o Vodi Malih Divova na podmetačima, deplijanima, ovjesnicama na bokalima.
”Ove godine smo primarno orijentirani na umrežavanje ugostiteljskih objekata. Prvi cilj je bio postići ravnomjerno raspoređenu mrežu po županiji, iako je u gradu Šibeniku najviše objekata, što je i razumljivo”, opisuje Natalia Krešić, također jedna od koordinatorica.
Izrađena je i ”refill karta” na kojoj trenutno ima 56 objekata od kojih su tri vinarije, jedan hotel, dvije knjižnice i jedan umjetnički atelje, a ostalo restorani i caffe barovi. Pokrivaju 15-ak destinacija u županiji, s lokacijama i u Nacionalnom parku Krka te na autocesti A1. Mapirali su također javne česme, njih 23.
Šibenske velike bebe
Cijela ideja se razvila prilično spontano tijekom razgovora između troje protagonista ovog teksta. Priča o Malim Divovima potekla je prije devet godina, s jednog simpozija ginekologa u Šibeniku kojeg je organizirala Tina, gdje je tema bila povezana s porođajnim oštećenjima, distocijom ramena, koje se događaju najčešće kod velikih beba.
”U uvodnoj riječi je kazano da se simpozij održava upravo u Šibeniku jer se u šibenskom kraju rađaju najveće bebe, i to u svjetskim razmjerima. Nije mi u tom trenutku bilo jasno je li to bila tek doskočica, pa sam na prvoj pauzi odmah zatražila i dobila odgovor. Ne, nije legenda, u Šibeniku se rađaju velike bebe i to je povezano s vodom”, otkriva.
Devet godina kasnije priča dobiva svoj epilog. Upoznaje se s Nataliom na kongresu održivog turizma gdje kreću u neobavezan razgovor koji je pokazao da ih povezuju uvjerenja i ideje o turizmu kakav bi trebao biti.
Priča koja drži vodu
Od tada su na stalnoj vezi. Stavile su misli na papir, oblikovale ih i zatražile sastanak u Turističkoj zajednici Šibensko-kninske županije. Ideja o Vodi Malih Divova nije bila ni prva ni jedina, ali je bila ta koju je Krešimir Šakić podupro. I, nije pogriješio.
”Misao iz Francuske nije me napuštala cijelo vrijeme i kada se spojila s pričom o ‘velikim bebama’ šibenskog kraja, rodila se ideja da održivu i ‘dobrodomaćinsku’ praksu serviranja besplatne pitke vode upakiramo u zanimljivu ‘priču koja drži vodu’ i na vrlo konkretan način promoviramo održive prakse”, pojašnjava Šakić.
Time su priči o održivosti – posljednjih godina već toliko eksploatiranoj u javnoj komunikaciji da je u percepciji dobrog dijela ljudi, kaže, počela gubiti snagu i važnost – dali ”vrlo konkretan smisao koji će je iz sfere teoretiziranja, ‘certifikata’ i ‘elaborata’, gurnuti u smjeru vrlo konkretne primjene”.
Ujedinjavanje zajednice
Istinska održivost je balans, slaže se ova šibenska trojka. Inicijativa Voda Malih Divova pruža zaokružen pristup upravo u ovom kontekstu.
Kroz ekonomski lukrativnu granu turizma vide moć ove branše da adekvatno i na širokom nivou proširi ideju. Činjenica da je nositelj inicijative Turistička zajednica Šibensko-kninske županije, od samog početka daje joj čvrsto polazište i kredibilitet.
Inicijativa sama po sebi ponajviše stremi ujedinjavanju lokalne zajednice za zajednički cilj, potiče osjećaj ponosa i pripadnosti većoj ideji, zahvalnosti na bogatstvu pitke vode kojom je ovaj kraj napojen vodotocima dinarskog područja i Krkom.
Istodobno djeluje konkretno na osvještavanje koliko svatko od nas ponaosob može učiniti za smanjenje otpada, kao i na prijenos ideje posjetiteljima. Samo lokalno ukorijenjene navike mogu imati trajni odjek i kod gostiju, uvjereni su.
Čuvajmo naslijeđe
”Plastične boce su važan i trenutno možda najvidljiviji, ali ipak samo površinski sloj problema. Najvažniji aspekt priče o Vodi malih divova je jačanje svijesti i lokalne zajednice i naših gostiju da je pitka voda temeljno ljudsko pravo i javno dobro… Da postoje neke stvari, a među njima je pitka voda jedna od najvažnijih, koje nikada ne smiju postati sredstvo dominacije nekog pojedinca ili grupe ljudi nad drugim pojedincem ili grupom ljudi”, smatra Krešimir Šakić.
O snazi te svijesti jako će ovisiti kvaliteta naših života i socijalni kapital kojim će zajednica u budućnosti raspolagati, mišljenja je.
”Navike su zeznute i nije ih lako promijeniti. Ali, biti ‘dosadan’ do te mjere da je na kraju lakše promijeniti naviku, ima smisla. Posebno ako ste rođeni u Hrvatskoj koja je vodom najbogatija zemlja na Mediteranu te je europski broj jedan po zalihama vode za piće po stanovniku”, apelira Vickov.
Podsjeća kako je voda naše pravo, ali i naša odgovornost. Hrvatski zakon jasno nalaže da voda “nije komercijalni proizvod, nego je nasljeđe koje treba čuvati i mudro i racionalno koristiti”.
Uvjerena je da je kolektivnom sviješću potrebno vodu štititi kroz zajednički interes kako bismo potaknuli domaće ljude i goste da se prema njoj odnose savjesno, odgovorno i s poštovanjem. Potrebno je doći do svijesti svakog pojedinca kada krene za plastičnom bocom na polici trgovine da promisli što ta ”samo jedna boca” znači, pa još pribrojena tisućama takvih boca diljem svijeta u istom trenutku.
Sat otkucava
”Nepregledna plastika zagušuje naš planet, naš ambijent i naš organizam. Čovječanstvo je prošlo kroz ciklus k nevjerojatnim razmjerima komoditeta gdje za trenutak žeđi koji moramo utažiti isti čas, pristajemo proizvođačima plastičnih boca – tako je, tvrtke koje distribuiraju vodu u boci se bave plastičnom ambalažom, a ne samom vodom – izdašno platiti za otkup otpada koji s nama ostaje stoljećima”, smatra Krešić.
Sada je red da se vratimo najosnovnijim navikama poput pijenja vode s javnih česmi i nadopunjavanja višekratnih boca.
”Apsurdno je da je prva bocirana voda uzela maha u SAD-u prije više od sto godina kao bijeg od zagađene vode jer brzorastući američki gradovi nisu mogli držati korak s potrebnim razvojem vodovodne mreže i kanalizacije”, otkriva.
Nužno je takve ukorijenjene navike zaokrenuti upravo u svrhu da plastični i kemijski otpad sadašnje vodne zalihe ne učini još više ugroženima. Procjenjuje se da će do 2040. svjetske zalihe pitke vode biti prepolovljene.
”Taj bliski datum nam svima može biti poticaj na djelovanje, jer mi kao potrošači i kao stanovnici svog kraja imamo pravo birati i stati iza svojeg dobra”, apelira Natalia Krešić.
Znate li da je regulativa Europske unije manje stroga za proizvodnju boca vode nego za vodu iz vodovoda, da se za proizvodnju jedne plastične boce potroše tri litre vode te da jedna javna česma zamijeni milijun plastičnih boca?
”Područje Šibensko-kninske županije krije specifičnu, ali i idealnu kombinaciju životnih uvjeta. Rastemo iz punog, bujajućeg života, koji je baš ovdje, u dalmatinskom kršu, pronašao formulu za manifestiranje svog maksimuma. Ovo je kraj u kojem žive dobri domaćini. Kod nas nitko neće ostati žedan”, poručuje za kraj Tina Vickov.