Očekuje se da će se potražnja za tim najlakšim metalom u prirodi do 2030. učetverostručiti i doseći čak 2,5 milijuna tona godišnje. S druge strane, recikliranje litija tek je u povojima, s manje od deset posto litija trenutno recikliranog na globalnoj razini.
Proces recikliranja litija
Kako funkcionira recikliranje litija?
Recikliranje litija uključuje složene procese razdvajanja litija iz korištenih baterija, najčešće putem hidrometalurških i pirometalurških metoda. Hidrometalurški proces koristi kemijske otopine za selektivno izdvajanje metala. Ovim procesom se dobiva viša čistoća litija, a ostavlja manji energetski otisak.
Pirometalurški proces uključuje topljenje baterijskih materijala na visokim temperaturama. On je brži, ali troši više energije i daje litij manje čistoće.
Teoretski, litij iz baterija može se u potpunosti reciklirati. Međutim, u praksi dolazi do gubitaka tijekom procesa, zbog čega se trenutačno reciklira samo mali dio dostupnog materijala.
Nove tehnologije poput elektrokemijskih metoda i direktnog razdvajanja putem naprednih membranskih sustava obećavaju veći stupanj učinkovitosti i smanjenje gubitaka litija tijekom recikliranja.
Prednosti recikliranja litija
Smanjenje ekološkog utjecaja iskopavanja
Iskopavanje litija zahtijeva ogromne količine vode i značajno narušava okoliš. Također, recikliranje može smanjiti emisiju CO2 za 70 posto u usporedbi s primarnom proizvodnjom.
Očuvanje prirodnih resursa
Recikliranjem se smanjuje potreba za rudarenjem, čime se čuvaju ograničena nalazišta litija.
Smanjenje otpada i onečišćenja okoliša
Milijuni baterija koje završavaju na odlagalištima predstavljaju ozbiljan ekološki problem. Recikliranjem se taj problem minimizira.
Ekonomičnost u dugoročnom razdoblju
Iako je recikliranje trenutno skuplje od rudarenja, dugoročno može postati isplativo zbog sve veće cijene sirovog litija i sve strožih ekoloških regulativa. Zemlje koje nemaju vlastita nalazišta, recikliranjem mogu smanjiti ovisnost o uvozu ovog resursa.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da bi reciklaža baterija mogla zadovoljiti 12 posto globalne potražnje za litijem do 2030. godine, dok bi se taj postotak mogao povećati na više od 40 posto do 2040. godine.
Zašto se litij i dalje iskopava unatoč mogućnosti recikliranja?
Nedostatak infrastrukture za recikliranje
Jedan od glavnih razloga zašto se litij i dalje iskopava jest nedovoljno razvijena infrastruktura za recikliranje. Većina svjetskih postrojenja za recikliranje koncentrirana je u razvijenim zemljama, dok mnoge regije nemaju pristup takvim kapacitetima. Osim toga, trenutni kapaciteti ne mogu zadovoljiti rastuću potražnju za litijem.
Ekonomičnost rudarenja naspram recikliranja
Rudarenje litija trenutno je jeftinije od recikliranja zbog visoke cijene tehnologija i procesa potrebnih za povrat litija iz korištenih baterija.
Cijena sirovog litija na svjetskom tržištu ostaje konkurentna, što dodatno obeshrabruje ulaganja u recikliranje. Bez regulatornih poticaja ili subvencija, industrija se radije oslanja na rudarenje.
Tehnički izazovi u recikliranju
Recikliranje baterija složen je proces. Nedostatak standardizacije u dizajnu baterija otežava razdvajanje materijala, a gubitak kvalitete ili čistoće litija tijekom procesa smanjuje njegovu upotrebljivost.
Utjecaj iskopavanja litija na okoliš
Iskopavanje litija ima ozbiljne posljedice za okoliš. Degradacija zemljišta i uništavanje staništa ugrožavaju lokalne ekosustave.
Proces iskopavanja zahtijeva ogromne količine vode; na primjer, za proizvodnju jedne tone litija potrebno je do dva milijuna litara vode. Uz to, rudarenje često uzrokuje zagađenje vode i tla, što negativno utječe na lokalne zajednice.
Osim ekološkog utjecaja, rudarenje često uzrokuje socijalne probleme poput prisilnog preseljavanja lokalnih zajednica i narušavanja njihovih izvora pitke vode, posebno u područjima Južne Amerike gdje se nalaze najveće rezerve litija.
Globalne inicijative i regulative
Kako bi se smanjio utjecaj rudarenja i potaknulo recikliranje, mnoge zemlje uvode zakonske okvire i poticaje. Europska unija je kao dio EU Green Deala postavila ambiciozne ciljeve za recikliranje baterija. Očekuje se da će 2030. godine 70 posto baterija biti reciklirano.
Uz to, EU ulaže i velika sredstva u istraživačke projekte poput Battery 2030+.
Zemlje poput Japana i Koreje već imaju napredne sustave recikliranja, a Kina daje velike subvencije za svoja postrojenja.
Međunarodne organizacije poput UN-a također pozivaju na globalnu suradnju kako bi se smanjio ekološki otisak litija.
Kako možemo doprinijeti?
Ispravno odlaganje korištenih baterija
Jedan od najjednostavnijih načina doprinosa je odgovorno odlaganje litij-ionskih baterija. Lokacije za odlaganje mogu se pronaći u lokalnim reciklažnim centrima ili specijaliziranim trgovinama.
Informiranje i edukacija
Edukacija potrošača i industrije može potaknuti promjene u ponašanju. Organiziranje lokalnih kampanja i edukativnih programa može povećati informiranost javnosti o pravilnom odlaganju i recikliranju baterija. Primjeri su školski programi u Finskoj koji već uključuju teme o održivom gospodarenju otpadom.
Podržavanje održivih praksi
Kupci mogu podržavati tvrtke koje ulažu u recikliranje i održivo poslovanje. Primjer su automobilske kompanije koje razvijaju programe za povrat starih baterija.
Iako tehnologija omogućava gotovo potpuno recikliranje litija, trenutna infrastruktura i ekonomski uvjeti još uvijek favoriziraju primarnu proizvodnju.
Međutim, rastući pritisak za održivost, tehnološki napredak i nove regulative postupno mijenjaju ovu dinamiku. Očekuje se da će do 2040. godine reciklirani litij zadovoljavati više od 40 posto globalne potražnje, značajno smanjujući potrebu za novim rudarenjem.