Kad strojevi uđu u šumu kojom redovito prolaze, građani žele znati zašto se siječe, što će ostati i kako će se područje obnoviti. Polazište za takvu provjeru pružaju podaci koje su Hrvatske šume, prema objavi iz travnja 2026., učinile dostupnima preko javnog preglednika: propisi sječa, planirani radovi, podaci o pojedinim dijelovima šume te rješenja nadležnih ministarstava.
Dokumenti omogućuju usporedbu planiranog zahvata s onim što se događa na terenu. Koliko je važno pratiti i postupanje nakon nadzora pokazuje državna revizija poslovanja HŠ-a za 2021. i 2022. godinu. Revizija je utvrdila da kompanija nije vodila evidenciju inspekcijskih nadzora i preporuka za otklanjanje nepravilnosti te preporučila njezinu uspostavu.
Inspekcije su obavljale nadzore i dostavljale zapisnike odnosno rješenja, ali nedostajalo je sustavno evidentiranje kojim bi kompanija pratila ispravke i prepoznavala područja rizika. Nalaz, objavljen u ožujku 2024., odnosi se na tadašnje stanje i ne pokazuje je li preporuka u međuvremenu provedena.
Od dojave do odgovora
Jedan pokušaj organiziranja građanskog nadzora razvio se na Medvednici. Zeleni odred, prema vlastitom opisu rada, povezuje dojave građana i zviždača s terenskim obilascima, prikupljanjem dokumentacije i podnošenjem prijava. Takav postupak omogućuje da zabrinutost zbog sječe dobije konkretnu lokaciju, dokumente i pitanja upućena nadležnima.
U kronologiji prijave vezane uz Medvednicu iz siječnja 2020. udruga prenosi odgovore prema kojima je Ured predsjednika Vlade zatražio očitovanje Ministarstva poljoprivrede, a USKOK predmet proslijedio nadležnom državnom odvjetništvu. Navodi da do sastavljanja kronologije nije imala informacije o daljnjem postupanju. Taj prikaz dokumentira njihov pokušaj pokretanja institucija, ali ne potvrđuje konačni ishod ili poboljšanje stanja šume.
Prigovori gospodarenju razmatrani su i unutar sustava certifikacije FSC. Prema objavi FSC-a, Soil Association tijekom proširene provjere HŠ-a u srpnju 2021. pregledao je dokumentaciju i odabrane lokacije povezane s izvješćem o krčenju šuma. Zaključak je bio da nisu pronađeni dokazi koji bi poduprli razmatrane pritužbe. Taj rezultat treba jasno prenijeti, uz njegov opseg: odnosi se na pitanja i područja obuhvaćena tom provjerom.
Što otvoreni podaci mogu promijeniti
Rumunjsko iskustvo pokazuje kako javnost može provjeravati službene zapise. Tamošnja aplikacija Inspectorul Pădurii omogućuje građanima pristup podacima o prijevozu drva iz sustava SUMAL 2.0. WWF Rumunjska uspoređivao ih je sa snimkama prijevoza prikupljenima na terenu.
U izvješću iz lipnja 2026. organizacija opisuje smanjenje nekih ranije opaženih nepravilnosti, ali i nastavak prijevoza količina većih od prijavljenih. Uzorak nije nacionalno reprezentativan pa ne pokazuje razmjere nezakonite sječe u cijeloj zemlji. Ipak, omogućio je prepoznavanje konkretnih slabosti sustava, uključujući fotografije koje ne prikazuju cijeli teret i ponavljanje istih snimki uz različite prijevoze.
Za Hrvatsku je prenosiv princip povezivanja javnih podataka i neovisne provjere. Njegov učinak ovisi o tome slijedi li nakon uočenog problema postupanje nadležnih i može li se provjeriti rezultat. Sama dostupnost planova još ne pokazuje jesu li radovi izvedeni prema pravilima niti jesu li eventualna oštećenja sanirana.
Provjeriti i stanje staništa
Ekološki rezultat traži i praćenje onoga što ostaje u šumi. Lydwin Freija Wagenaar i suradnici u radu “A systematic meta-review: The relationship between forest structures and biodiversity in deciduous forests”, objavljenom u časopisu Forest Ecology and Management 2025., povezuju stara i velika stabla, duplje i mrtvo drvo s većom raznolikošću više skupina organizama u listopadnim šumama umjerenog pojasa.
Nalazi podupiru očuvanje tih obilježja, uz ograničenja: povezanosti se razlikuju među organizmima, a neke su skupine slabo istražene. Za konkretan zahvat zato treba odrediti što se želi očuvati i pratiti ostvaruje li se taj cilj.
Građaninu koji prijavi problem na Medvednici potreban je obrazložen odgovor o toj lokaciji: što je provjereno, što je utvrđeno i kako je postupljeno. Povezivanje odgovora s dokumentacijom i stanjem na terenu omogućilo bi da se iskustvo pojedine prijave iskoristi za poboljšanje budućih radova i da javnost može provjeriti što je nadzor postigao.
Dosad navedeni primjeri pokazuju da građani mogu dokumentirati sumnju na štetu i potaknuti provjeru, ali ne potvrđuju da takav nadzor uspijeva spriječiti daljnju degradaciju šuma. Svaki dan na društvenim mrežama dijele se snimke daljnje devastacije, a nepovjerenje je toliko da javnost Hrvatskim šumama više ne vjeruje ni kad samo popravljaju šumske putove. Objavljene snimke same po sebi ne dokazuju nepravilnost svakog zahvata, ali pokazuju na koja pitanja javnost traži odgovor. U konačnici, važnije je je li šteta zaustavljena, jesu li propusti ispravljeni i oporavlja li se šuma nego je li nadzor ocijenjen adekvatnim. Zajednički je interes svih da šume opstanu i prežive klimatske promjene.